Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,8 posto, dok je njena projekcija za 2014. godinu blagi rast od 0,7 posto. Iz HNB-a pritom napominju kako je projekcija središnje banke rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita, što će zahtjevati fiskalnu konsolidaciju u 2014. i 2015. godini. Projekcije središnje banke vezane su i uz rizike ostvarenja investicijskih projekata, a očekuju da će rastu doprinijeti i rast investicija od 3,5 posto, što je i više nego upola manje od Vladine projekcije rasta investicija od 7,5 posto. Za osobnu potrošnju u središnjoj banci očekuju stagnaciju, uz vrlo blagi pad realno raspoloživog dohotka, a stagnaciju očekuju i na tržištu rada.
Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,8 posto, dok je njena projekcija za 2014. godinu blagi rast od 0,7 posto.
Iz HNB-a pritom napominju kako je projekcija središnje banke rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita, što će zahtjevati fiskalnu konsolidaciju u 2014. i 2015. godini.
Projekcije središnje banke vezane su i uz rizike ostvarenja investicijskih projekata, a očekuju da će rastu doprinijeti i rast investicija od 3,5 posto, što je i više nego upola manje od Vladine projekcije rasta investicija od 7,5 posto.
Za osobnu potrošnju u središnjoj banci očekuju stagnaciju, uz vrlo blagi pad realno raspoloživog dohotka, a stagnaciju očekuju i na tržištu rada.
Mrsić: 360.000 nezaposlenih realna slika, broj će rasti
Projekcije središnje banke su da će inozemni dug ove godine iznositi 104 posto BDP-a, dok u idućoj godini očekuju blago smanjenje na 103,3 posto.
Monetarna politika i nadalje će održavati visoku kunsku likvidnost, kažu u HNB-u, podsjećajući kako su u prosincu usvojene nove mjere za poticanje plasmana kreditnih institucija poduzećima. Rast plasmana banaka u idućoj bi se godini mogao kretati oko jedan posto pri čemu su projekcije rasta plasmana poduzećima za 2,2 posto, a pad plasmana kućanstvima za 0,9 posto. Procjene središnje banke su da će usvojene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju za banke značiti trošak od oko 500 milijuna kuna, prenosi Hina.